Jačanje položaja žena na tržištu rada direktno pogoduje napretku ekonomije kao i čitavog društva, zaključak je radionice koju su, u sklopu Sedmice održivog razvoja u BiH, zajednički organizirali UNDP i UN Women, uz podršku Švedske.
Radionica „Jačanje položaja žena u oblastima rada i zapošljavanja i njihove sposobnosti da ravnopravno učestvuju na aktuelnim tržištima rada u BiH“ okupila je stručnjake/inje, akademike, predstavnike/ce privatnog sektora, kao i rodnih mehanizama i UN agencija. Fokus radionice bio je na podršci implementaciji Cilja održivog razvoja 5 – rodne ravnopravnosti. Kroz dvije panel diskusije, na radionici je bilo riječi o unapređenju poduzetništva koje vode žene, ključnim katalizatorima za žene u oblasti rada i zapošljavanja, te unapređenju ekonomije brige s ciljem ekonomskog osnaživanja žena.
„Rodna ravnopravnost i borba protiv rodno zasnovane diskriminacije važna je za Švedsku, kako u našoj zemlji, tako i u našoj razvojnoj saradnji sa drugim zemljama. Švedska je poduzela korake da smanji rodni jaz u plaćama, kao i korake ka promoviranju mogućnosti balansiranja karijere i porodice za muškarce i žene. Rodno zasnovana diskriminacija na radnom mjestu je u Švedskoj protuzakonita. Perspektiva rodne ravnopravnosti je važna za sve što radimo u BiH, i dijelom je svih naših programa. Također imamo posebno prilagođenu podršku usmjerenu na relevantne aktere, uključujući vlasti na svim nivoima, za poboljšanje položaja žena na tržištu rada”, kazala je Eva Smedberg, šefica razvojne saradnje ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini.
„Forum za razvoj, UNDP i Agencija za ravnopravnost spolova BiH objavljuju Bijelu knjigu o ključnim politikama, poticajima i afirmativnim mjerama za poboljšanje položaja žena na tržištu rada u BiH. Ovaj rad potvrđuje zapanjujuću razliku od 26% u učešću u radnoj snazi između žena i muškaraca. Dvije od tri neaktivne osobe su žene, pri čemu je 62% žena neaktivno. Uzimajući u obzir ključne nalaze ovog dokumenta, UNDP će nastaviti rad sa Agencijom za ravnopravnost spolova i drugim partnerima na mjerama koje mogu pokrenuti sistemske promjene potrebne za poboljšanje položaja žena na tržištu rada u BiH“, kazao je Sylvain Merlen, v.d. rezidentni predstavnik UNDP-a.
“Žene se i dalje bore da ostvare ravnopravnost na tržištu rada, ali i u oblasti neplaćenog rada brige i njege, bilo da je on formalan ili neformalan. Naši najnoviji podaci pokazuju da zaposlene žene u BiH dnevno potroše 5.3 sata na poslove brige, što je duplo više od zaposlenih muškaraca. Uz svu tu odgovornost, 85% žena i dalje uspijeva kuhati jednom dnevno, za razliku od samo 27% muškaraca. Uz podršku Švedske, kao našeg strateškog partnera, nastavit ćemo raditi na rješenjima koja će transformirati ekonomiju brige i pružiti bolja rješenja za žene u procesu ulaska ili ostanka na tržištu rada,” rekla je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH.
„Veće učešće žena u ekonomiji preduslov je društvenog i ekonomskog prosperiteta BiH. Mjere koje doprinose ekonomskom osnaživanju žena su u vrhu prioriteta gender institucionalnih mehanizama. Međutim, ključno je da se u rješavanje tog pitanja uključe svi akteri, obzirom da korijeni nedovoljnog učešća žena u oblasti rada i ekonomije leže u mnogobrojnim barijerama – od neravnomjerne podjele kućanskih poslova, fenomena ‘staklenog stropa’, nerazvijene ekonomije brige pa do oblika rodno zasnovane diskriminacije kao što su razlike u prihodima ili seksualno uznemiravanje“, rekla je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Tokom događaja predstavljen je dokument Politike, akcije i privremene mjere za unapređenje položaja žena na tržištu rada u BiH, koju su objavili UNDP i Agencija za ravnopravnost spolova BiH kako bi podržali rad Foruma žena za razvoj, kao i rezultati Polazne studije o ekonomiji brige i njege u BiH, koju je izradio Ekonomski institut u partnerstvu sa UN Women. Dokumentima su predstavljeni izazovi i preporuke u cilju unapređenja položaja žena na tržištu rada i obaveze ključnih aktera u okviru kampanje „Generacija za ravnopravnost“ Akcione koalicije za ekonomsku pravdu i prava sa fokusom na ekonomiju brige, kao i Globalne alijanse za brigu.